Atlas srpskih manastira
Od Hilandara na Svetoj Gori do Ostroga u kamenu Crne Gore, od Dečana i Gračanice do Fruškogorja — 15 najznačajnijih svetinja srpskog pravoslavlja sa istorijom, freskama, moštima i praktičnim podacima za hodočasnike.
Ostrog
1665.Najposećenije hodočasničko mesto na Balkanu, uklesan u kamenu liticu na 900 metara nadmorske visine.
Otvori →Hilandar
1198.Srpski manastir na Svetoj Gori, duhovna prestonica srpskog naroda i najveća zadužbina Nemanjića.
Otvori →Krka
1345.Duhovni centar Srba u Dalmaciji od XIV veka; jedinstven položaj na Krčkim slapovima u Nacionalnom parku Krka.
Otvori →Ćelije
1435.Manastir kod Valjeva gde je delovao i sahranjen Sveti Justin Ćelijski (Popović), jedan od najvećih srpskih teologa XX veka.
Otvori →Gračanica
1321.Poslednja Milutinova zadužbina, UNESCO svetska baština; petokupolna crkva-remek-delo srpsko-vizantijskog stila.
Otvori →Krušedol
1509.Duhovno sedište Karlovačke mitropolije i mauzolej dinastije Branković na Fruškoj gori.
Otvori →Manasija
1418.Zadužbina Despota Stefana Lazarevića; utvrđeni manastir sa 11 kula, poslednji cvat srpske srednjovekovne kulture pre pada pod Turke.
Otvori →Mileševa
1235.Zadužbina kralja Vladislava, čuvena po fresci „Beli anđeo na Hristovom grobu" — simbolu srpske vizantijske umetnosti.
Otvori →Novo Hopovo
1576.Manastir Fruške gore poznat po baroknoj obnovi i po tome što je ovde monaški postriženje primio Dositej Obradović.
Otvori →Pećka patrijaršija
1250.Istorijsko sedište Srpske patrijaršije od XIV veka i danas rezidencija patrijarha; UNESCO svetska baština.
Otvori →Ravanica
1381.Zadužbina Svetog kneza Lazara i mesto počivanja njegovih moštiju; kolevka Moravske škole srpske arhitekture.
Otvori →Sopoćani
1265.UNESCO svetska baština, poznat po najlepšim freskama srednjovekovnog srpskog slikarstva, naročito po fresci Uspenja Bogorodice.
Otvori →Studenica
1190.Zadužbina Stefana Nemanje, majka svih srpskih manastira i UNESCO svetska baština.
Otvori →Visoki Dečani
1335.Najveća srednjovekovna crkva na Balkanu i UNESCO svetska baština; poznata po očuvanom fresko-zidnom slikarstvu (preko 1000 kompozicija).
Otvori →Žiča
1219.Prva srpska autokefalna arhiepiskopija, mesto krunisanja Stefana Prvovenčanog i sedam potonjih kraljeva.
Otvori →